Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju
 jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog
 karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao
 republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti
 i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992., nakon što
 se referendumom o nezavisnosti odvojila od SFRJ, iz koje
 su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija.
 Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14.
 decembra 1995. godine nakon potpisivanja Daytonskog
 mirovnog sporazuma, koji je zaustavio rat. Glavni grad
 zemlje je Sarajevo.

 Evropski parlament bira visokog predstavnika. Trenutni
 visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Christian
 Schwarz-Schilling iz Austrije. Predsjedništvo Bosne i
 Hercegovine sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog
 naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu
 predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno
 bira narod: Federacija bira predstavnika Bošnjaka i
 predstavnika Hrvata, a Republika Srpska bira predstavnika
 Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično
 postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine.
 Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo,
 a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući 
 zatim imenuje ministre.

 Parlamentarna skupština je zakonodavno tijelo Bosne i
 Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: Dom naroda i 
 Predstavnički dom.

 Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša i konačna
 instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se
 biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz
 Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira
 predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon
 konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne
 i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od
 administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za
 obraćanje javnosti.